Česta pitanja
2488
page-template-default,page,page-id-2488,page-child,parent-pageid-2484,bridge-core-1.0.6,ajax_fade,page_not_loaded,,qode_grid_1300,footer_responsive_adv,hide_top_bar_on_mobile_header,qode-theme-ver-18.2,qode-theme-bridge,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.0.5,vc_responsive
 

Česta pitanja

Što je socijalna skrb?

To je organizirana djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama.

 

Tko je obavlja?

Obavljaju je centri za socijalnu skrb i druge ustanove socijalne skrbi, te upravna tijela lokalne i područne samouprave.

 

Tko su korisnici  socijalne skrbi?

▶ samac i kućanstvo koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, primitkom od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način

▶ dijete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mlađa punoljetna osoba, dijete žrtva obiteljskog, vršnjačkog ili drugog nasilja, dijete žrtva trgovanja ljudima, dijete s teškoćama u razvoju, dijete i mlađa punoljetna osoba s problemima u ponašanju, dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu te dijete strani državljanin koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu

▶ trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana života bez obiteljske podrške i odgovarajućih uvjeta za život

▶ obitelj kojoj je zbog poremećenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti potrebna stručna pomoć ili druga podrška

▶ odrasla osoba s invaliditetom koja nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama

▶ odrasla osoba žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima

▶ osoba koja zbog starosti ili nemoći ne može samostalno skrbiti o osnovnim životnim potrebama

▶ osoba ovisna o alkoholu, drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti

▶ beskućnik

▶ druge osobe koje ispunjavaju uvjete propisane Zakonom.

 

Tko može tražiti jednokratnu naknadu?

Jednokratna naknada može se priznati  samcu ili obitelji koji zbog trenutačnih materijalnih teškoća nisu u mogućnosti podmiriti neke osnovne životne potrebe, a koje su nastale zbog rođenja djeteta ili  školovanje djeteta, bolest ili smrt člana obitelji, elementarne nepogode i sl. Iznimno se može priznati i zbog  nabavke osnovnih predmeta u kućanstvu, neophodne odjeće i obuće ako se to ne može korisnicima osigurati na drugi način.

Dakle, radi se o  nekim kriznim životnim situacijama u kojima se mogu zateći i osobe koje imaju prihode i nisu korisnici pomoći za uzdržavanje, ako su njihovi prihodi niski i nedostatni da zadovolje neku osnovnu životnu potrebu.

S obzirom na specifičnosti svake konkretne osobe i njenih životnih okolnosti u slučaju potrebe najbolje je obratiti se socijalnom radniku Centra prema prebivalištu korisnika, koji će brzom i jednostavnom procjenom utvrditi da li  postoje uvjeti za ostvarivanje ovog prava.

Jednokratna pomoć može se odobriti do iznosa  koji je  vezan uz potrebu, a ukupni iznos priznatih jednokratnih pomoći može godišnje iznositi najviše 2.500,00 kn za samca, odnosno 3.500,00 kn za obitelj.

 

Kome se mogu javiti osobe izložene nasilju u obitelji ?

U slučaju nasilja u obitelji  važno je  zatražiti pomoć. Skrivanje i umanjivanje problema neće zaustaviti zlostavljača od ponavljanja nasilja. Nasilje uvijek možete prijaviti policiji ili nadležnom centru za socijalnu skrb, a možete se obratiti i drugim stručnjacima, kao što su zdravstveni radnici, nastavnici, odgojitelji ili drugi pomagači.

U slučaju kada je ugrožena sigurnost  žrtve, policija i centar za socijalnu skrb  poduzimaju  žurne mjere zaštite. Žrtvama  se osiguravaju različiti oblici pomoći.  Ukoliko je potrebno, pronaći će se i siguran smještaj žrtvama nasilja u odgovarajuću ustanovu.

 

Kako mogu pomoći djetetu o kojem roditelji ne brinu?

Svatko je dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb o ugrožavanju prava djece. Ako roditelji zanemaruju svoje roditeljske obaveze  potrebno je  o tome informirati  bilo koju službu koja je zadužena za skrb o djetetu. To, osim centra, mogu biti i zdravstveni  ili  prosvjetni radnici, policija, predstavnici humanitarnih udruga, vjerske zajednice, lokalne samouprave  i sl.

U slučaju saznanja da roditelji ne brinu ili zanemaruju brigu o osnovnim životnim potrebama djece, o njihovom stanovanju, prehrani, zdravlju,  higijeni, školovanju ili o sigurnosti djece  i njihovim razvojnim  potrebama, centar za socijalnu skrb dužan je bez odgode procijeniti potrebe djeteta  i njegove  obitelji  i osigurati  im  odgovarajuću  pomoć.

Moj bivši/a suprug/a ne plaća uzdržavanje za zajedničko dijete/djecu. Što da učinim?

Ako roditelj koji je na temelju pravomoćne sudske odluke, privremene mjere radi uzdržavanja ili nagodbe sklopljene pred Sudom ili Centrom za socijalnu skrb dužan pridonositi za uzdržavanje djeteta ne udovoljava svojoj obvezi, Centar će na prijedlog drugog roditelja, ukoliko je prethodno pokrenuo ovršni postupak, donijeti odluku o privremenom uzdržavanju i u skladu s njom isplaćivati uzdržavanje sve dok roditelj-obveznik uzdržavanja ne počne ponovo udovoljavati svojoj obvezi u ukupnom trajanju od najdulje tri godine.

 

Kako se mogu uključiti i volonterskim radom pomoći drugim osobama u potrebi?

Svaka osoba može svojim djelovanjem u zajednici doprinijeti poboljšanju ukupne kvalitete života i razvoju zajednice. Osobito je vrijedno kada svojim volonterskim djelovanjem potičemo djecu i mlade osobe  na  suradnju i povezivanje s našim sugrađanima  u potrebi.

To možete  učiniti na način da se uključite u rad humanitarnih ili drugih udruga u svojoj životnoj sredini.

Možete se jednostavno obratiti vašem centru za socijalnu skrb  i kroz  razgovor sa socijalnim radnikom procijeniti  mogućnosti volontiranja  u vašoj  lokalnoj zajednici.

Skip to content